All for Joomla All for Webmasters

Aktuelno

Izetbegović za DEPO Portal: SDA ide sredinom i mi mirimo nacionalno i građansko, imamo podršku tihe većine, tako će biti i u novembru

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u razgovoru za DEPO Portal obrazlaže zašto je potpisao sporazum o Mostaru, lošim odnosima Hrvata i Bošnjaka, sukobu nacionalnog i građanskog, kadroviranju u SDA, podršci koju daje premijeru Novaliću, ulozi kulture u BiH i nizu drugih aktulenih tema.

 

Bakir Izetbegović je i politički i biološki nasljednik decenijskih tradicija SDA i svog oca Alije Izetbegovića. Ta uloga mu daje određeni pozitivni legitimitet u predstavljanju te stranke, ali donosi i niz opterećenja kada su pitanju očekivanja hiljada građana koji žele normalnu, funkcionalnu i ekonomski prosperitetnu BiH. S druge strane, političke i društvene okolnosti - osim u sferi ekonomije gdje je posljednjih godina BiH, naročito Federacija BiH, imala stanovit rast - ne idu mu na ruku. Podjele u BiH, čiji je temelj i dalje sveprisutni etnonacionalizam, usporavaju ili vrlo često blokiraju razvoj ove zemlje ka boljoj budućnosti. Upravo su ovo bile teme kojima se bavimo u ovome intervjuu. Ipak, razgovor smo započeli sa pitanjem sporazuma o Mostaru. 

 

Gospodine Izetbegoviću, potpisan je sporazum o Mostaru. Imamo i prve reakcije, što one pozitivne, ali isto tako i negativne, uglavnom od političke opozicije. Da li ste Vi zadovoljni sporazumom i šta on znači za Mostar, ali i BiH?

 

- Zadovoljan sam sporazumom jer on će omogućiti izbore u Mostaru i jer je njime definisan Statut Grada Mostara koji garantuje ravnopravnost naroda i građana u veoma važnoj, multietničnoj, ali i neuralgičnoj spojnici svega bitnog za BiH. Mostar je grad ljepote, mjesto dodira tradicija i kultura, jakih emocija, frustracija, nadanja.

Opozicija, po definiciji, treba da se suprotstavlja, ali u ovom slučaju to očigledno radi nevoljko, bez uvjerenja i argumenata. Prijatelji iz međunarodne zajednice i ozbiljni domaći analitičari su nedvosmisleno i argumentovano stali uz Sporazum

 

Postoji dio ovog sporazuma koji se odnosi na promjene Izbornog zakona. HDZ i hrvatski faktor u BiH žulja pitanje "legitimnog predstavljanja naroda", druge (nazovimo ih "probosanskim snagama") pitanje čuvanja i jačanja građanskog principa u Izbornom zakonu, ali i ukupnom javnom prostoru. Kako to miriti?

 

- Teško. Principi etničkog i građanskog predstavljanja su suprotstavljeni, pa i sam Sporazum koji ih stavlja u istu ravan pozivajući se na presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, doima se kontradiktorno. Formulacija iz Sporazuma o "legitimnom političkom predstavljanju" koja izaziva reakcije i traži tumačenja, prepisana je iz presude Ustavnog suda BiH. Sve ostale presude, i evropskog i bosanskog suda, afirmišu građanski princip, jednakost građana. Dvije presude istog suda, jedna po apelaciji Željka Komšića, druga po apelaciji Bože Ljubića, doimaju se međusobno suprotstavljenim, jer podupiru u prvom slučaju građanski, a u drugom slučaju etnički princip. U svakom slučaju, u pomirenju ta dva principa, u valjanom balansu interesa stotina hiljada ljudi koji zaštitu vlastitog prava vide u afirmaciji jednog od ta dva principa, nalazi se stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine. Za tim balansom tragamo već 25 godina.

 

Čini se da politički odnosi između Bošnjaka i Hrvata nikada nisu bili gori, osim u periodu ratnog sukoba Armije BiH i HVO-a. Zašto je to tako, naročito u kontekstu situacija kada su na vlasti na federalnom i državnom nivou HDZ i SDA?

 

- Nisu ti odnosi tako loši kako se ponekad čine. Trenutačnu nervozu generira odlazak mladih ljudi iz BiH koji najgore pogađa Hrvate. To izaziva frustraciju i homogenizaciju hrvatskog korpusa. Upravo zahvaljujući takvoj homogenizaciji hrvatski politički predstavnici u BiH u ovom času imaju odlične izborne rezultate i možda najbolju poziciju u postdejtonskom vremenu. Bez njih se ništa ne može dogovoriti niti sprovesti. I oni koriste tu poziciju da za svoj narod pokušaju izboriti izmjene ustavnopravnog uređenja koje će mu garantovati ravnopravnost na način na koji oni tu ravnopravnost vide. Nažalost, pokušavaju to postići pritiscima na Bošnjake, a to je strateška greška. Ovakav metod drastično smanjuje šanse za dogovor. 

 

Da li Bošnjaci žele rješeje koje Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu u BiH, osigurava miran san i prosperitet u ovoj zemlji?

 

- Bošnjaci bi sigurno bili spremni pomoći Hrvatima da osiguraju vlastitu poziciju, da bez straha od dominacije gledaju u budućnost. Ta pozicija znači isključivo Ustavom zagarantovanu proporcionalnu zastupljenost i zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a ne pravo HDZ-a da bez obrazloženja zaustavi formiranje operativne vlasti u Federaciji BiH ili da spriječi popunu Ustavnog suda Federacije BiH. A HDZ nam ovo dvoje upravo radi - bez nove vlade smo njihovom voljom već skoro 20 mjeseci, Ustavni sud je nepopunjen već pola godine.

 

Očit je sporazum posljednjih godina između Dragana Čovića i Milorada Dodika kada su u pitanju brojna važna državna pitanja u BiH. S druge strane je SDA, a ponekad i neke druge političke stranke. Da li je, po Vama, u ovom periodu jačala ili slabila država BiH?

 

- Pritisci na BiH i na Bošnjake, koji su vezivno tkivo BiH, su ojačali. Živimo permanentnu krizu, idemo iz jedne u drugu blokadu, državne institucije su pod udarom, pokušavaju se oslabiti ili staviti pod stranačku kontrolu. Sa pravosuđem se to, nažalost, već desilo – Tužilaštvo BiH amnestira flagrantna kršenja zakona od strane zvaničnika RS i u isto vrijeme se ustremilo na Bošnjake, na generale Armije RBiH, na premijera Federacije. Slična stvar je bila i sa Centralnom izbornom komisijom, ali smo tu stvari popravili odlukama Predstavničkog doma PS BiH. Vodi se rovovska politička borba, i ona će potrajati godinama. Branimo neovisnost institucija, vladavinu zakona, euroatlantski put BiH. Držimo situaciju pod kontrolom i sporo pomičemo stvari naprijed. Svaki napor vodi jačanju, BiH će iz ovih kriza i borbe izaći ojačana.

 

U ovim procesima bilo je više puta neuobičajno vidjeti kada SDA, pa i Vi lično, imate vrlo tvrd stav po nekim pitanjima. Čak su se spominjale ratne opcije kada je pokretano pitanje refereduma u RS-u. Da li je takav stav bio iznuđen ili to govori o novom kursu bošnjačke ili bosanske politike koja želi da BiH bude jedna normalna i funkcionalna država?

 

- Kurs SDA je već trideset godina takav da od BiH želi napraviti normalnu i funkcionalnu državu. Kad je takav razvoj i smjer mogao biti postignut bez prepirke i konflikta, SDA je to radila bez prepirke i konflikta. Kada je bilo neophodno ući u klinč i u sukob, SDA ni od toga nije bježala. Prije desetak godina i domaći akteri, a i akteri u okruženju su bili blaži, povoljniji za saradnju, benigniji spram BiH. U vremenu Ive Josipovića, Borisa Tadića, Mladena Ivanića i Mladena Bosića i mi smo bili relaksiraniji, trudili smo se da pružimo ruku pomirenja, da ne izgovaramo jake riječi. I bosanskohercegovački HDZ je tada bio manje agresivan, jer atmosfera i u BiH i u okruženju nije davala vjetar u krila maksimalističkim i nacionalističkim politikama. Stanje i glavni akteri su se u međuvremenu promijenili i to u velikoj mjeri na lošije. Susjedi se naoružavaju, paternalistički se odnose spram BiH, istina o ratnim zbivanjima u BiH se pokušava relativizirati kroz montiranje vještačkog UZP Armije RBiH, nacionalizmi i separatizmi jačaju, sve su otvoreniji u namjeri da uguše državu ili da njome zavladaju. Zato je i reakcija SDA tvrda i veoma jasna. Ništa nećemo gurati pod tepih, suprotstavit ćemo se direktno svakom napadu na BiH, bio on otvoren ili podmukao, upozorit ćemo narod na sve što mu prijeti.

 

Razni pokušaji "dogovora naroda i njihovih političkih predstavnika" teško funkcionišu u BiH. Istovremeno, zagovornici građanskog društva također jačaju i imaju svoje političke zastupnike u Parlamentu BiH i Parlamentu Federacije. Možda je zato metod borbe kroz institucije BiH najbolji put za jačanje ove zemlje. Da li je i kako uopće moguće rješavati to pitanje "nacionalnog" i "građanskog" u BiH?

 

- Veoma teško, kao što sam već rekao. Ljevičari smatraju da su nacionalne stranke krive za sve, da je definicija "konstitutivnih naroda" i "legitimnih predstavnika" prevaziđeni relikt preuzet od nekadašnjeg SSSR-a. Oni bi ukinuli nacionalne stranke. HDZ i HNS su pak za radikalnu primjenu etničkog principa. Po rješenjima za koje su oni zaineteresirani nestalo bi prostora i razloga za postojanje ljevičarskih i građanskih stranaka u BiH, oni bi ih ugušili. Oni su uspjeli da sve Hrvate zbiju u jedan politički front, samo među dominantno hrvatskim strankama u BiH nema ljevičara. I nije im to dovoljno, oni bi zabranili i Bošnjacima da glasaju za pripadnike drugih naroda. 

 

Šta je tu rješenje ili kao što bi narod rekao "sredina"?

 

- Stotine hiljada glasača glasaju za stranke okupljene oko HDZ-a, stotine hiljada glasača glasaju za ljevičarske, anacionalne stranke. Ni jedni, ni drugi neće nestati, svi imaju pravo na egzistenciju, na ravnopravnost, na slobodu djelovanja. Ali nemaju pravo na gušenje drugih i drugačijih. Dakle, mora se uspostaviti balans koji neće biti ni na čiju štetu. Cijenim da SDA može pomoći da se taj balans definira i uspostavi. Ljevičari će morati prihvatiti "legitimne predstavnike" o kojima govori presuda Ljubić, a "legitimni predstavnici" će morati prihvatiti da u BiH svaki četvrti stanovnik i glasač ne želi da se u politici nacionalno svrstava i određuje, morat će prihvatiti taj četvrti konstitutivni element bosanskohercegovačkog društva, dati mu prostora i zraka i zajedno sa bošnjačkim i srpskim strankama se odreći dijela vlasti u njegovu korist.

 

Više puta ste govorili da želite da SDA bude više bosanska stranka. Šta je za vas "bosanski identitet"? Neki smatraju da on, obzirom na ustavne temelje države, može postojati samo kao kulturni model i da ga treba "gurati" na duge staze, kako bi se u budućnosti kod što većeg broja građana razvio osjećaj pripadnosti BiH.

 

- Neki smatraju da je bosanstvo utopija, da je to bošnjačka taktika i pusta želja, da nema ništa od toga. Ja ne mislim da je tako. Ratni sukobi su nas razdvojili, ima strahova i nepovjerenja, ali vrijeme će to liječiti. Ova zemlja ima svoju dušu i svoju atmosferu. Genetika, mentalitet, humor, folklor, muzika, kultura naroda u BiH se prožimaju, imaju istu osnovu. Prirodno stanje stvari je popravak odnosa ljudi koji imaju te sličnosti, koji žive jedni pored drugih, upućeni jedni na druge. Naravno, greška je siliti ljude da se opredjeljuju, ubjeđivati ih da nešto jesu ili nisu. Neka budu šta god hoće, jedino je bitno da poštuju komšije i državu u kojoj žive. Treba pustiti vremenu i fizičkoj bliskosti da izliječi ratne rane i frustracije.

 

Put u NATO izgleda osiguran, međutim, postoji bojazan od prevelikog utjecaja ruskog faktora u BiH, a sada se spominje i Kina. Imamo i prijateljsku Tursku, koja je postala posljednjih 20 godina značajna regionalna sila. Šta su, po Vama, vanjskopolitički prioriteti BiH?

 

- Evropski i NATO integracijski put BiH, te regionalna saradnja su tri glavna prioriteta. Sve ostalo je dobrodošlo pod uslovom da stabilizira situaciju u BiH, da poštuje etničku raznolikost BiH, da ne djeluje jednostrano. Bojim se da Rusija djeluje sve više jednostrano, da namjerno potcrtava pristrasnost prema srpskim predstavnicima u BiH.   

 

Posljednjih nekoliko mjeseci imali smo niz afera koje su se vezivale uz SDA. Isplivalo je pitanje (loše) kadrovske politike, čak ste i Vi sami tražili određene promjene u vođenju te politike. Može li se u SDA uopće popraviti stanje kada je u pitanju kadroviranje?  

 

- SDA je velika stranka, kandidovala je i imenovala više od hiljadu kadrova na raznima nivoma vlasti. Ogromna većina njih radi dobro i pošteno, ali ima i onih koji znaju izigrati povjerenje. Takve odstranjujemo. Problem korupcije ide uz vlast i mislim da su drugi, koji su dobili priliku obnašati vlast, lošiji od SDA. Možemo uzeti uzorak u Unsko-sanskom kantonu, tamo je šarolika vlast i tamo se u posljednjim godinama desio niz afera. SDA je imala jednu, mnogo manje stranke od nje su imale niz afera, više problema sa vlastitim kadrovima.

 

Imate imidž da baš i ne volite previše sposobne i kompetentne u odnosu na one druge koji možda jesu lojalni i poslušni, ali svojim djelovanjem u nekim momentima, poput krize u doba pandemije, naprave ozbiljnu štetu - kako državi, tako i samoj SDA... Kako odgovarate na ovakve tvrdnje?

 

- Ne vjerujem da imam takav imidž. Moj izbor su kadrovi koji obnašaju najbitnije funkcije u vrhu države – Džaferović, Zvizdić, Osmanović, Zaimović, Novalić... Nisam se prevario ni u jednom od njih. U kadroviranje na nižim nivoima nisam intervenisao. Nabavku respiratora i eventualne greške u tom procesu su napravili kadrovi koji nisu nikome poslušni, već su upravo svojeglavi. Da su pratili upute vrha SDA i da su poštovali zakonske procedure nikad ne bi napravili greške koje su izgleda napravili. Čitav taj proces je loše vođen i tu ima odgovornosti niza kadrova iz svih stranaka koje su činile koaliciju na nivou države i Federacije BiH.

 

Stali ste iza rada premijera Novalića, što izaziva brojne reakcije u javnosti, obzirom na odjek afere "Respiratori". Zašto što ste tako jako u javnosti stali iza njega i njegovog dosadašnjeg rada?

 

- Zato što je sto hiljada novih radnih mjesta u BiH i niz drugih uspjeha, koji su zasluga Novalića, daleko važnije od greške pri nabavci sto respiratora, koja nije Novalićeva. Novalić je uložio ogroman napor da pomogne državi i narodu, ima jasno mjerljive rezultate i nije zaslužio da bude izložen linču zbog tuđih grešaka. Pored toga, naljutio me odnos Tužilaštva prema premijeru koji je Bošnjak. Nikada takvu stvar ne bi uradili Srbinu ili Hrvatu. Tužilaštvo se snishodljivo odnosilo prema predstavnicima RS kada su organizovali antiustavni referendum, ali je zato na ponižavajući način tretiralo Novalića i njegove saradnike. Detalji o tom odnosu će tek izaći u javnost.

 

Prema zvaničnim podacima primjetno je da posljednjih godina Federacija BiH ima solidan ekonomski rast te da se razvijaju uspješne domaće kompanije u Gradačcu, Gračanici, Tešnju, Goraždu i drugim gradovima sa bošnjačkom većinom. Čime to objašnjavate i šta to može da znači za sve nas u BiH?

 

- Ne postoje čuda, iza svakog uspjeha stoji organizacija i ljudi koji znaju šta hoće i kako će to postići. Naravno da je ovo uspjeh vitalnih bošnjačkih privrednika, ali on bi bio nemoguć bez kvalitetnih vlada, a dobrih vlada nema bez dobrih premijera. Na prvom mjestu bez premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića.

 

Jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca Alija Isaković je još u ratu napisao kako je kultura jedan od stubova odbrane BiH. Danas, kada ponovo postajemo sve više medijska kolonija zemalja iz regije, ali i globalnih svjetskih kompanija, veliki broj intelektualaca i kulturne javnosti smatra da SDA ne vodi dovoljno računa o ovom segmentu i da se iz "prazne puške ne puca"... Zašto ne postoji jača podrška ovome sektoru, koji je možda najbolji ambasador ove zemlje, a zasigurno može biti i važan faktor razvoja već pominjanog "bosanskog identiteta"?

 

- Postoji. Lično sam se angažovao da u budžet Federacije BiH bude amandmanom uneseno dodatnih skoro tri miliona KM za kulturne institucije i kinematografiju, tako da je budžet Ministarstva kulture za 2020. godinu iznosio solidnih 14 miliona KM. Nažalost, rebalans budžeta izazvan udarom korone je ta sredstva preusmjerio u trenutačno urgentnije svrhe. To, naravno, ne znači da neće biti podrške za taj segment.

 

Ipak, ljudi iz sfere kulture i umjetnosti smatraju da je odnos prema kulturi i umjetnosti maćehinski?

 

- Ne mislim da bi svu odgovornost trebalo svaliti na pleća SDA. Ponekad se stiče dojam da i ljudi iz kulture i umjetnosti od novca koji je na raspolaganju ne izvuku maksimum, da se taj novac neracionalno potroši. Imate i stvari za koje novac nije nužno neophodan, kao naprimjer da umjesto promocije sadržaja iz susjednih zemalja u medijima koje pominjete više prostora dobije domaća kultura i umjetnost. To je svakako tema o kojoj treba povesti ozbiljan dijalog i napraviti formulu koja će ojačati taj jedan od stubova odbrane BiH, kako ga je nazvao Isaković.

 

Kako sada stvari stoje, izbori su u novembru ove godine. SDA su optuživali da potiho bojkotira njihovo održavanje u ovoj godini, jer se, po tim tvrdnjama, plašite poraza u Sarajevu i nekim drugim sredinama. Kako će, po Vašem sudu, SDA proći na ovim lokalnim izborima?

 

- Uvijek se ponavlja ista teza – da će SDA loše proći na izborima, da se boji izbora, zatim se angažuju i ozbiljne agencije da naprave i ispitivanja javnog mnijenja koja takve prognoze potvrde. I stvori se lažna slika da je SDA pred porazom. Tako je to već deseti put. A zatim se sve završi kako se završi i kako će se opet završiti. "Ozbiljne agencije" se ozbiljno obrukaju, a rivali SDA se ozbiljno nasekiraju. SDA je okosnica političkog života i stabilnosti BiH, glasna manjina to ne želi da zna, ali tiha većina to očigledno i shvata i zna.


(Razgovarao: Jasmin DURAKOVIĆ, DEPO Portal/ak)

 

 

 

 

 

 

O nama

Političku historiju Bošnjaka u posljednjih nekoliko decenija nije moguće posmatrati ni izučavati bez svestranog sagledavanja činjenica o nastanku, uslovima nastajanja i djelovanju najveće i najorganiziranije političke stranke na ovim prostorima – STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE.

Opširnije ...

Info

OO SDA Žepče

Abdulvehaba Ilhamije br.50 - 72230 Žepče

Tel: + 387 32 881 803

Fax: + 387 32 881 803

Email: info@sda-zepce.ba