Akademijom u Narodnom pozorištu u Sarajevu sinoć je obilježena 14. godišnjica smrti državnika i političkog lidera Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Akademiji su prisustvovale brojne zvanice – članovi r. predsjednikove najuže porodice, predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, vjerskih zajednica, diplomatskog kora, umjetnici, akademici i mnogi drugi poštovaoci Izetbegovićevog lika i djela.
Organizator manifestacije je Muzej “Alija Izetbegović”, koji treba da obilježi deceniju postojanja.
Adnan Žiško, direktor Muzeja koji njeguje uspomenu na lik i djelo prvog predsjednika Predsjedništva BiH, podsjetio je da u proteklom desetljeću ta ustanova bilježi niz uspješnih projekata, a kao posebnu vrijednost - rad s mladima iz 54 osnovnih i srednjih škola.
Do kraja godine bit će realiziran i projekat dokumentarnog filma “Deset godina Muzeja”, najavio je Žiško.
Poseban segment večerašnje manifesatcije posvećen je Aliji Izetbegoviću kao misliocu, mudrom i strpljivom čovjeku čija promišljanja imaju tri bitna fokusa – mir, pravdu i Bosnu i Hercegovinu.
Prvaci bosanskohercegovačkog glumišta Miodrag Trifunov i Izudin Bajrović govorili su odlomke iz Izetbegovićevih knjiga i njegova zapisana promišljanja.
Dopisni član Akademije nauka BiH Mirko Pejanović govorio je o političaru i državniku Aliji Izetbegoviću kojem je sudbina namijenila vođstvo u teškom i dramatičnom historijskom periodu Bosne i Hercegovine.
Pejanović je podsjetio da Izetbegović stupa na političku scenu u prvoj polovini 1990. godine, postaje lider Stranke demokratske akcije i na izborima prvi predsjednik Predsjedništva BiH. Sastanci s liderima bivših jugoslovenskih republika održani su 1991. godine, kada je tražen izlaz iz političke krize, a Izetbegović u novonastalim društveno-historijskim okolnostima se zalagao za mirno razrješenje. Referendum o nezavisnosti BiH je proveden 29. februara i 1. marta 1992. te je u aprilu BiH međunarodno priznata, a u maju primljena u članstvo Ujedinjenih nacija. Uslijedilo je nametanje krvavog rata Bosni i Hercegovini i postizanje Washingtonskog pa Dejtonskog sporazuma 1995. godine.
Pejanović je naglasio Izetbegovićevo strpljivo istrajavanje u traženju najboljih rješenja za budućnost zemlje koju je vodio.
Po Pejanovićevim riječima, kad bi se današnje političke elite ponašale slično i bile sklonije konsenzusu i kompromisu, Bosna i Hercegovina bi bila prva u okruženju u reformskom procesu.
O kulturološkim promišljanjima Alije Izetbegovića govorio je Sead Šemsović, šef katedre za književnost naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Citirao je rečenice iz zamašnog Izetbegovićevog djela zbog kojeg je nastala ideja da njegove najljepše mudrosti dožive enciklopedijsko izdanje.
Ispred Općinskog odbora SDA Žepče, svečanoj akademiji su prisustvovali predsjednik Ćazim Huskić, potpredsjednik Muhamed Jusufović, te članovi Izvršnog odbora Edin Šišić i Helmedin Kulašin.
(Izvor: sda.ba)